Stres tokom vožnje predstavlja faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i iznenadnih srcanih komplikacija, poput srcanog udara (infarkta miokarda), pokazuju studije objavljene poslednjih godina.
Odabir pogodne muzike za vožnju može biti jedan od nacina ublažavanja ovog rizika. Istraživanje naucnika sa Državnog Univerziteta Sao Paulo (UNESP) u Brazilu, ukazuje na to da slušanje instrumentalne muzike, na primer, može da ublaži stres.
Rezultati studije, koju je podržala istraživacka fondacija Sao Paulo - FAPESP, objavljeni su u casopisu "Complementary Therapies in Medicine”.
U ovoj studiji su ucestvovali i istraživaci sa Univerziteta Sao Paulo (USP) u Brazilu, Univerziteta Oksford Bruks u Velikoj Britaniji i Univerziteta Parma u Italiji. Istraživaci su analizirali efekte muzike na stres kod žena u dobi izmedu 18 i 23 godine.
"Otkrili smo da je stres kod ucesnika našeg eksperimenta smanjen slušanjem muzike u toku vožnje", rekao je Viktor Engracia Valenti, profesor na UNESP-u i glavni istraživac projekta.
Sve ucesnice studije su bile zdrave, ali su vozile jednom ili dva puta nedeljno, a imale su dozvolu od jedne do sedam godina.
"Odlucili smo se da procenjujemo žene koje nisu uobicajeni vozaci, jer su osobe koje cesto voze i duže vreme imaju vozacku dozvolu bolje prilagodene stresnim situacijama u saobrac´aju", objasnio je profesor Valenti.
Ucesnice studije ocenjivane su dva dana, u razlicitim situacijama i nasumicnim redosledom. Jednog dana vozile su po 20 minuta, u špicu, duž rute od 3 kilometra bez slušanja muzike. Drugi dan, su vozile istom rutom, u isto doba dana, ali su slušale instrumentalnu muziku.
"Da bismo povec´ali stepen saobrac´ajnog stresa, zamolili smo ih da voze automobile koji nisu bili njihovi, jer je vožnja sopstvenim automobilom ipak lakša", rekao je profesor Valenti.
Nivo stresa procenjen je merenjem varijabilnosti srcanog ritma korišc´enjem monitora otkucaja srca pricvršc´enog na grudi ucesnica. Što je aktivniji simpaticki nervni sistem, to srce brže kuca, dok parasimpaticki nervni sistem teži da ga uspori.
"Povišena aktivnost simpatickog nervnog sistema smanjuje promenljivost otkucaja srca, dok ga intenzivnija aktivnost parasimpatickog nervnog sistema povec´ava", objasnio je profesor Valenti.
Analiza je pokazala smanjenje varijabilnosti srcanog ritma kod dobrovoljaca koji su vozili bez muzike, što ukazuje na niži nivo aktivnosti parasimpatickog nervnog sistema, ali i aktivaciju simpatickog nervnog sistema.
Suprotno tome, promenljivost otkucaja srca se povec´ala kod vozaca koji su slušali muziku, što ukazuje na viši nivo aktivnosti parasimpatickog nervnog sistema i smanjenje aktivnosti simpatickog nervnog sistema.
"Slušanje muzike ublažilo je umereno stresno opterec´enje koje su volonteri doživeli tokom vožnje", rekao je profesor Valenti.
Profesor smatra da bi slušanje muzike moglo biti preventivna mera kada je kardiovaskularno zdravlje u pitanju i to u situacijama intenzivnog stresa kao što je vožnja u gustom saobracaju tokom popodnevnog špica.