Amazonska prašuma, koju mnogi nazivaju i plućima planete, najveća je u svetu i ima veliku ulogu u smanjenju globalnog zagrevanja, jer drveće upija veliku količinu ugljen-dioksida. Ipak nova studija otkriva da će krčenje šuma, klimatske promene i požari da ubrzaju propast te prašume, koja se prati 5 godina.
Suša i vrućina izazvani klimatskim promenama prete da izazovu kolaps bujnog sistema prašume Amazonije u Južnoj Americi, objavljeno je u naučnom časopisu Nejčr. Navodi se da bi skoro polovina tog ekosistema moglo da nestane do 2050.
"Postoje indicije da se približavamo prekretnici. Ne možemo da kažemo da li će to da se dogodi krajem ovog veka ili u toku sledećeg, ali bi moglo biti ranije nego što mislimo", kaže istraživač Bernardo Flore.
Istraživači su procenili da će u narednih 30 godina od 10% do 47% trenutnog šumskog pokrivača Amazonije da se suoči sa stresom izazvanim rekordnom temperaturom, onda i sušom i požarima. Ekolozi upozoravaju da je situacija postala kritična.
"Jednom kada pređemo ovu prekretnu tačku, možda više ništa nećemo moći da uradimo. Tada je možda i beskorisno da se zaustavlja seča šuma. Možda nećemo ni moći, jer će šuma sama zamreti. Dakle, vreme je da proglasimo crvenu uzbunu", zaključio je Flore.
Sve viša temperatura smanjuje vlažnost regiona, prašuma se polako pretvara u savanu ili druge oblike degradiranih ekosistema koji će verovatno da nestanu u šumskim požarima.
"Scenariji za Amazoniju su različiti, ali svi su na neki način povezani sa gubitkom biodiverziteta. Ako živite na bilo koji način od šume, uskoro nećete imati ništa, bez obzira na to da li ste ranije brinuli o prirodi ili ne", kaže univerzitetska profesorka Marina Hirota.
Amazonija skladišti do 120 milijardi tona ugljenika, što cela planeta emituje za 12 godina. Zato ako potencijalno nestane, globalna klima izgledaće potpuno drugačije.